Hrvatska

Hrvatska

HRVATSKA, mala država iz europske obitelji. Iako mala Hrvatska obiluje bogatom kulturnom poviješću. Naj značajniji kulturološki utjecaji dolaze iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Zahvalan zemljopisni položaj Hrvatskoj daje mnoštvo potencijala u turizmu. Razvedena obala s preko 1200 otoka nudi mnogo toga za vidjeti, od netaknute prirode do urbanih vila i apartmana za odmor koje možete iznajmiti i provesti odmor baš onako kako ste zaželjeli. Ronjenje, jedrenje, paraglajding, rafting sve su to dodatne ponude u koliko se zaželite avanture. Za one malo mirnijeg duha Hrvatska nudi nekoliko nacionalnih parkova i parkova prirode te planinski ugođaj, jer jedinstvena ponuda ove zemlje je što na samo pola sata udaljenosti od Kvarnera možete udisati planinski zrak. Jedan od najvećih aduta Hrvatke je ruralni turizam i oživljenje eko sela u kojima se može vidjeti stara sačuvana baština i okusiti razni domaći proizvodi odnosno autohtone flore i faune koja je vrlo raznolika od sjevera do juga zemlje. Tako mala zemlja a zapravo toliko običaja i raznovrsnosti, zapravo svaki kraj ima svoje kulturne običaje i gastronomske specijalitete te je zanimljivo je koliko narječja i običaja imaju u tako malo kilometara a opet simpatično koliko ljudi još uvijek i dan danas uživaju u tome i ne daju da se njihovi tradicijski običaji ugase. Iako površinom mala Hrvatska je zapravo mala zemlja za veliki odmor!

Regije

Dalmacija (tal. Dalmazia, lat. Dalmatia) je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj. Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani. Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas. Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s pojmom Južno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa. Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2).

Istra je Hrvatski (i Meditaranski) najveći poluotok koji se nalazi na sjevernom dijelu Jadrana na teritoriju Slovenije, Hrvatske i Italije. Zemljopisna granica Istre ide od uvale Muggia do uvale Preluka (tako npr dijelu Istre, Opatije, na zapadnoj obali Istre plitku, i još mnogo toga rastavljena, dok je istočna strma i slabije naseljena Istru se obično dijeli na. tri dijela: Crvena Istra (zapadna obala), gdje možemo naći crveno-smeđa zemlja (crljenica), Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog tla i Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog stjenovita tla Istočna obala Istre (tzv Liburnija odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Kastav) i zapadnom dijelu Kvarnerskog zaljeva 1993. upravnog godine je odvojeno od ostatka Istre u Republici Hrvatska, tako da danas Istra je podijeljena između dviju županija: Istra i Primorsko-goranska županija veliki dio Istre obuhvaća Istarsku županiju Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet. , Motovun, Kopar i Piran.

Kvarner je područje koje zbog svoje različitosti podneblja, od klime i vegetacije, spoja primorja, otoka i gorja, arhitekture i kulture, pa do blizine emitivnim evropskim regijama, već 160 godina, a tijekom tri stoljeća, razvija turizam. Najduža tradicija turizma u Hrvatskoj, cjelogodišnja ponuda raznolikih sadržaja, te svakako, razvoj selektivnih oblika turizma, čine bogatstvo turističke ponuda koja odgovara zahtjevima današnjih turista s najrazličitijim potrebama tijekom četiri godišnja doba. Uz kvalitetan smještaj, tu je gastro ponuda i brojni sportski sadržaji, ali i obilje manifestacija koje obogaćuju boravak turista na Kvarneru. Kvarner je i jedna od vodećih kongresnih destinacija u Hrvatskoj s odličnim uvjetima za organizaciju kongresa, skupova i savjetovanja. Boravak na Kvarneru uživanje je u prirodi, kako na primorju, tako i na otocima i u gorju.

Prvi podaci o naseljavanju vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna, zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim- danas- kvarnerskim otocima. Tragovi Rimljana vode do kraja stare ere i prvih stoljeća nove ere. Međutim već potkraj 6. stoljeća započinje naseljavanje Hrvata na otok koji postaju apsolutno većinsko stanovništvo. Na otok Krk vrlo je rano stiglo kršćanstvo pa je već u 5. st. n. e. formirana i biskupija s centrom u gradu Krku i prvim poznatim biskupom Andrijom (680). Hrvati su se doseljavali u rodovima po kaštelima pa otud i danas otok ima četiri različita narječja. Krajem 12 st. javljaju se iz tih rodova i čuveni knezovi Krčki-Frankopani. To je jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima- porijeklo vuku iz Vrbnika, a svoje su posjede širili i na kopnu: Trsat, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski ali i Otočac, Brinje itd. pa su Frankopani na vrhuncu svoje moći posjedovali teritorij jednak polovici današnje Hrvatske.

Lošinj je poželjna turistička destinacija u kojoj ćete ponovno moći pronaći sebe. Počeci turizma na Lošinju vezuju se uz zdravstveni turizam jer je blagodati klime i vegetacije otoka prva otkrila mudra austrougarska aristokracija. Osim što su Lošinj proglasili klimatskim lječilištem, u njemu su dali izgraditi brojne vile i ljetnikovce, koji obnovljeni, i danas krase Lošinj. Njihov slijed prate i novoizgrađeni hoteli koji se neprestano obogaćuju novim sadržajima. Neki od njih već ponosno nose oznaku sa četiri zvjezdice, nudeći usluge wellness centara te bazene s grijanom morskom vodom, dok se ostali pretvaraju u manje obiteljske hotele i pansione. U privatnom smještaju imat ćete prilike upoznati ljubazne domaćine – njegove običaje, tradiciju. Doživjet ćete simfoniju boja, mirisa i okusa uživajući u otočnoj, tradicionalnoj kuhinji temeljenoj na samoniklom, aromatičnom bilju i maslinovom ulju. Iznova će vas iznenaditi okus naše mlade janjetine i kvarnerskog škampa, aromatičnost domaće rakije sa začinskim biljem i buke našeg lokalnog vina sa Suska.

Otok Pag ubraja se u jedne od najvećih Jadranskih otoka, a površine je 285 km2 što ga stavlja na peto mjesto najvećih Jadrnaskih otoka.Zanimljivo je što otok Pag sa 270 km razvedene obale, je otok s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvala, rtova i plaža. Najveću uvaluna otoku Pagu zaokružuje 20 km šljunčanih plaža. Pag je jedinstven po svojoj vegetaciji, na otoku gotovo da i nema stabala. Pag možemo proglasiti najvećim carstvom kamenjara koje je ispresijecano dugim suhozidima, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, poput kadulje i smilja. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. U gastronomskoj ponudi prvoklasni je ovčji sir i janjetina, te razni morski specijaliteti. U kopnenom produžetku plitke uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato. Pag pruža neobične oblike, divlju egzotiku, pitome oaze, planinarske staze i plitke zaljeve čiji bi obilazak trajao i nekoliko dana. Putovanja sjevernom stranom otoka preporučljiva su samo u ljetnim sezonama, a tada odjednom van vreve i u posebnom svijetu kamena i mora, svakomu tko ima malo istraživačkog duha u sebi, mogu biti poseban, nezaboravan doživljaj.

Otok Rab sastavni je dio arhipelaga u Kvarnerskom zaljevu Jadranskog mora, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Pored istoimenog antiknog gradića, u različitim kutcima otoka smjestilo se preostalih sedam idiličnih mjesta: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar. Tu obitava cca. 9.000 stanovnika, koji žive uglavnom od: poljoprivrede, ribarstva, brodogradnje i turizma Naša tradicija baljena organiziranim turizmom stara je danas već 120 godina.

Hrvatska