Hrvatska

Dalmacija (tal. Dalmazia, lat. Dalmatia) je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj. Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani. Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas. Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s pojmom Južno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa. Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2).

Istra je Hrvatski (i Meditaranski) najveći poluotok koji se nalazi na sjevernom dijelu Jadrana na teritoriju Slovenije, Hrvatske i Italije. Zemljopisna granica Istre ide od uvale Muggia do uvale Preluka (tako npr dijelu Istre, Opatije, na zapadnoj obali Istre plitku, i još mnogo toga rastavljena, dok je istočna strma i slabije naseljena Istru se obično dijeli na. tri dijela: Crvena Istra (zapadna obala), gdje možemo naći crveno-smeđa zemlja (crljenica), Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog tla i Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog stjenovita tla Istočna obala Istre (tzv Liburnija odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Kastav) i zapadnom dijelu Kvarnerskog zaljeva 1993. upravnog godine je odvojeno od ostatka Istre u Republici Hrvatska, tako da danas Istra je podijeljena između dviju županija: Istra i Primorsko-goranska županija veliki dio Istre obuhvaća Istarsku županiju Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet. , Motovun, Kopar i Piran.

Kvarner je područje koje zbog svoje različitosti podneblja, od klime i vegetacije, spoja primorja, otoka i gorja, arhitekture i kulture, pa do blizine emitivnim evropskim regijama, već 160 godina, a tijekom tri stoljeća, razvija turizam. Najduža tradicija turizma u Hrvatskoj, cjelogodišnja ponuda raznolikih sadržaja, te svakako, razvoj selektivnih oblika turizma, čine bogatstvo turističke ponuda koja odgovara zahtjevima današnjih turista s najrazličitijim potrebama tijekom četiri godišnja doba. Uz kvalitetan smještaj, tu je gastro ponuda i brojni sportski sadržaji, ali i obilje manifestacija koje obogaćuju boravak turista na Kvarneru. Kvarner je i jedna od vodećih kongresnih destinacija u Hrvatskoj s odličnim uvjetima za organizaciju kongresa, skupova i savjetovanja. Boravak na Kvarneru uživanje je u prirodi, kako na primorju, tako i na otocima i u gorju.

Prvi podaci o naseljavanju vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna, zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim- danas- kvarnerskim otocima. Tragovi Rimljana vode do kraja stare ere i prvih stoljeća nove ere. Međutim već potkraj 6. stoljeća započinje naseljavanje Hrvata na otok koji postaju apsolutno većinsko stanovništvo. Na otok Krk vrlo je rano stiglo kršćanstvo pa je već u 5. st. n. e. formirana i biskupija s centrom u gradu Krku i prvim poznatim biskupom Andrijom (680). Hrvati su se doseljavali u rodovima po kaštelima pa otud i danas otok ima četiri različita narječja. Krajem 12 st. javljaju se iz tih rodova i čuveni knezovi Krčki-Frankopani. To je jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima- porijeklo vuku iz Vrbnika, a svoje su posjede širili i na kopnu: Trsat, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski ali i Otočac, Brinje itd. pa su Frankopani na vrhuncu svoje moći posjedovali teritorij jednak polovici današnje Hrvatske.

Lošinj je poželjna turistička destinacija u kojoj ćete ponovno moći pronaći sebe. Počeci turizma na Lošinju vezuju se uz zdravstveni turizam jer je blagodati klime i vegetacije otoka prva otkrila mudra austrougarska aristokracija. Osim što su Lošinj proglasili klimatskim lječilištem, u njemu su dali izgraditi brojne vile i ljetnikovce, koji obnovljeni, i danas krase Lošinj. Njihov slijed prate i novoizgrađeni hoteli koji se neprestano obogaćuju novim sadržajima. Neki od njih već ponosno nose oznaku sa četiri zvjezdice, nudeći usluge wellness centara te bazene s grijanom morskom vodom, dok se ostali pretvaraju u manje obiteljske hotele i pansione. U privatnom smještaju imat ćete prilike upoznati ljubazne domaćine – njegove običaje, tradiciju. Doživjet ćete simfoniju boja, mirisa i okusa uživajući u otočnoj, tradicionalnoj kuhinji temeljenoj na samoniklom, aromatičnom bilju i maslinovom ulju. Iznova će vas iznenaditi okus naše mlade janjetine i kvarnerskog škampa, aromatičnost domaće rakije sa začinskim biljem i buke našeg lokalnog vina sa Suska.

Otok Pag ubraja se u jedne od najvećih Jadranskih otoka, a površine je 285 km2 što ga stavlja na peto mjesto najvećih Jadrnaskih otoka.Zanimljivo je što otok Pag sa 270 km razvedene obale, je otok s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvala, rtova i plaža. Najveću uvaluna otoku Pagu zaokružuje 20 km šljunčanih plaža. Pag je jedinstven po svojoj vegetaciji, na otoku gotovo da i nema stabala. Pag možemo proglasiti najvećim carstvom kamenjara koje je ispresijecano dugim suhozidima, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, poput kadulje i smilja. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. U gastronomskoj ponudi prvoklasni je ovčji sir i janjetina, te razni morski specijaliteti. U kopnenom produžetku plitke uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato. Pag pruža neobične oblike, divlju egzotiku, pitome oaze, planinarske staze i plitke zaljeve čiji bi obilazak trajao i nekoliko dana. Putovanja sjevernom stranom otoka preporučljiva su samo u ljetnim sezonama, a tada odjednom van vreve i u posebnom svijetu kamena i mora, svakomu tko ima malo istraživačkog duha u sebi, mogu biti poseban, nezaboravan doživljaj.

Otok Rab sastavni je dio arhipelaga u Kvarnerskom zaljevu Jadranskog mora, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Pored istoimenog antiknog gradića, u različitim kutcima otoka smjestilo se preostalih sedam idiličnih mjesta: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar. Tu obitava cca. 9.000 stanovnika, koji žive uglavnom od: poljoprivrede, ribarstva, brodogradnje i turizma Naša tradicija baljena organiziranim turizmom stara je danas već 120 godina.